Kompostiranje
Najstarija metoda recikliranja otpada. Kompostiranje je proces razgradnje organskih tvari pod utjecajem mikroorganizama u aerobnim uvjetima, pri čemu nastaje KOMPOST kao konačan produkt.
Organski otpad čini preko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. Stoga, izdvajanjem organskog otpada štedimo deponijski prostor i ne onečišćujemo bespotrebno svoj okoliš. Neadekvatnim zbrinjavanjem zelenog otpada se potiču procesi truljenja što dovodi do stvaranja neugodnih mirisa. Također, paljenjem zelenog otpada stvara se dvostruka šteta- uzaludno se troši kisik i onemogućuje povratak hranjivih tvari u tlu.
Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.
Kompostiranjem se biootpad aerobno razgrađuje pri čemu nastaje ugljikov dioksid, voda, toplina i KOMPOST kao konačan produkt.
Postupak kompostiranja traje relativno dugo, od 10 do 12 mjeseci, i ima tri glavne faze:
- Faza razgradnje
Glavnu ulogu imaju mikroorganizmi (bakterije i dr.). Oni prvi napadaju kompostnu masu i razgrađuju je, i pritom se oslobađa velika količina topline koja uništava sjemenje korova i uzročnike bolesti.
- Faza pretvorbe
Temperatura smanjuje, broj mikroorganizama se povećava, a kompostnu masu nastanjuju i prve gljivice, plijesni, kvasci dr.
- Faza izgradnje
Pojavljuju se prvi višestanični organizmi (npr. gliste) koje miješaju i usitnjavaju materijal te koji probavom stvaraju tzv. kompostne grudice.
Kompostiranje ne zahtijeva veliki prostor. Kompostirati se može u vrtu, ili korištenjem prikladnog kompostera, čak i na balkonu. Mjesto za kompostiranje u vrtu mora biti zaštićeno od jakog vjetra i sunca. Kompostirati se može u hrpi ograđenoj drvom ili ciglom, ili pak u specijalnim spremnicima.
Biootpad bogat UGLJIKOM: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, pepeo drvenog ugljena ili drva…
Bio otpad bogat DUŠIKOM: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kora agruma (usitnjena), talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja,…
NE KOMPOSTIRATI: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, izmet, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisavača i pepeo kamenog ugljena.
Zbog spore i teške razgradnje nije preporučljivo odlaganje čepova od pluta, ljuski oraha, češera i kosti. Nikako ne stavljati otpatke koje sadrže kemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano impregnirano drvo i stiropor…
- Usitniti
Usitniti organski otpad kako bi se lakše razgradio.
- Pomiješati
U približno jednakom omjeru pomiješati organski otpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) i organski otpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost).
- Pripremiti i zaštititi hrpu
Materijal staviti na hrpu (na dno je poželjno staviti sloj granja radi prozračnosti) i zaštititi ju od prejakog sunca i oborina. To ćemo učiniti tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute ili kartonom. Ne pokrivati plastičnim vrećama.
- Prozračivati
Hrpu povremeno (bar jednom mjesečno) preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje, jer zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprječava pojavu neugodnih mirisa. HRPU NIKADA NE SMIJEMO ZBIJATI.
- Provjeriti vlažnost
Provjeriti vlažnost komposta – iz dubine hrpe uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutnoj šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena. Možda će u ljetnim mjesecima kompost trebati povremeno vlažiti, a zimi ga zaštititi od prevelike vlage.
- Umiješati u zemlju
Nakon 9-12 mjeseci, kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris “šumske zemlje”, umiješamo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja.
Problem / Rješenje:
MOJA KOMPOSTNA HRPA SMRDI!
Nedostaje kisika ili ima previše dušika. Preokrenite hrpu kako biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala da upije vlagu (npr. grančice, suho lišće).
MOJ OTPAD SE NE RAZGRAĐUJE / NIŠTA SE NE DOGAĐA!
Strpljenja molim! Za proizvodnju zrelog komposta potrebno je otprilike godina dana. Za hladnog vremena živi organizmi (bakterije) su manje aktivni.
HRPA JE PRESUHA!
Pošpricajte hrpu vodom, no pazite da ne pretjerate. Prevelike količine vode zatvorit će zračne prolaze, te dovesti do ugibanja organizama kojima je potreban zrak, čime ćete zatvoriti proces kompostiranja.
HRPA JE PREVLAŽNA!
Preokrenite hrpu i dodajte materijal koji će upiti suvišnu vlagu (npr. piljevina, suho lišće).
MOJA HRPA PRIVLAČI KUKCE!
Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju. No, ukoliko se pojačano skupljaju muhe, možda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati! Također, preporučljivo je otpatke povrća i voća prekriti tankim slojem zemlje ili lišća.
Kompostirati u proljeće!
Za postavljanje komposta najbolje godišnje doba je proljeće ili jesen, kada su temperature i dalje ugodne, a tla topla. Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu, jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa. Kompostište ne smještamo na kamenu, betonsku ili neku drugu nepropusnu podlogu. Tlo na koji se postavlja kompostna hrpa trebalo bi biti rahlo i dobro drenirano. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Pokošenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Pokošenu travu prethodno ostavimo da se prosuši.
Organski otpad usitnimo i mješamo, a svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti proces razgradnje kompostnog materijala. Zreli kompost sadrži od 70 do 80 % organskih tvari, dušik, fosfor, kalij i kalcij.
I ja kompostiram!
Komunalno poduzeće d.o.o. Križevci u službi očuvanja okoliša!