Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages
Filter by Categories
Čistoća
Dimnjačarska služba
Križevci
Nadzorni odbor
Najcesca pitanja
Tržnica
Vodovod i kanalizacija
Zelenilo i groblje

Kompostiranje

KOMPOSTIRANJEM SE KOLIČINA OTPADA SMANJUJE ZA VIŠE OD 30%!!!

ŠTO JE KOMPOSTIRANJE?

  • razgradnja otpada pomoću mikroorganizama
  • najstariji i najprirodniji način recikliranja

ŠTO SE MOŽE KOMPOSTIRATI?

Možemo kompostirati: biootpad bogat ugljikom (pokošenu travu, uvelo cvijeće, korov, sitno granje, lišće), te biootpad bogat dušikom (sirove ostatke povrća, talog kave, vrećice čaja, ljuske od jaja, kora od agruma). Životinjska i ljudska dlaka se također može kompostirati. Potrebno ju je ravnomjerno razastrti po površini kompostne hrpe, a prije dodavanja ju je poželjno namočiti u vodi, kako bi se ubrzala njezina razgradnja. Možemo kompostirati i pepeo iz peći na drva, ali je njega prilikom stavljanja na kompostnu hrpu potrebno odmah prekriti slojem drugih kompostnih materijala. Pepeo sadrži 5-10% kalija, koji će se odmah isprati ukoliko ga ne pokrijemo.

ŠTO SE NE MOŽE KOMPOSTIRATI?

Ne možemo kompostirati: osjemenjene korove, lišće oraha, bolesne biljke, otpatke kuhanih jela (jer privlače glodavce), pelene, velike količine novinskog papira, časopise u boji, sadržaj vrećica iz usisavača. Nikako ne smijemo kompostirati otpatke koji sadrže kemikalije, kao što su ulja, stari lijekovi, bojano impregnirano drvo, stiropor. Zbog spore razgradnje ne preporučuje se kompostirati ni čepove pluta, ljuske oraha, češere i kosti.

 


6 KORAKA DO KOMPOSTA

  1. Materijal usitnimo na veličinu palca kako bi se lakše razgradio
  2. U jednakom omjeru pomiješamo biootpad bogat dušikom (ostaci povrća i voća, talog kave i čaja, trava…) i biootpad bogat ugljikom (suho lišće, granje, slama, piljevina, iglice četinjača). Biootpad bogat dušikom brže se razgrađuje i osigurava vlagu dok se biootpad bogat ugljikom sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.
  3. Materijal stavimo na hrpu koju možemo i dodatno ograditi žicom, drvetom ili ciglom (na dno hrpe poželjno je staviti sloj granja da se osigura prozračivanje). Kompostnu hrpu zaštitiom od prejakog sunca i oborina (npr. nadstrešnicom ili slamom – izbjegavati pokrivanje plastičnim vrećama!)
  4. Hrpu barem jednom mjesečno preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje (nikad ju ne zbijati!)
  5. Vlažnost kompostne hrpe provjerimo metodom “knedle”. Uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.
  6. Kada kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris “šumske zemlje”, umješajmo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).

ŠTO UČINITI KADA NAIĐETE NA PROBLEM?
Kompostna hrpa smrdi!
Kompost smrdi ako kompostni materijal trune. To se obično događa kad je kompostna hrpa prevlažna. U takvim situacijama preokrenite hrpu kako biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala da upije vlagu (npr. grančice, suho lišće).
Biootpad se ne razgrađuje!
Trebate biti strpljivi. Za proizvodnju zrelog komposta potrebno je otprilike godina dana. Za hladnog vremena živi organizmi (npr.bakterije) su manje aktivni.
Kompostna hrpa je presuha!
Pošpricajte hrpu vodom, pazite da ne pretjerate. Prevelike količine vode zatvorit će zračne prolaze te dovesti do ugibanja organizma kojima je potreban zrak, čime ćete usporiti proces kompostiranja.
Kompostna hrpa je prevlažna!
Preokrenite hrpu i dodajte materijal koji će upiti suvišnu vlagu (npr. piljevina, suho lišće).
Kompostna hrpa privlači insekte!
Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju. Ako se pojačano skupljaju muhe, možda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati. Preporučljivo je otpatke povrća i voća prekriti tankim slojem zemlje ili lišća.

 KAKO IZGLEDA KOMPOSTER?
PLASTIČNI KOMPOSTERI
 
Ovakav tip kompostera možete nabaviti u trgovinama koje prodaju opremu za vrtlarstvo.
Pomoću kompostera se proizvodi vrlo kvalitetno gnojivo, ali istodobno čuva okoliš.

Pristup miševima i drugim životinjama nije moguć, a kad gnojivo dozrije, jednostavno se izvadi kroz otvore u donjem dijelu kompostera.

  
Ovakav tip kompostera možete sami napraviti kod kuće od obične tvrđe žice.
DRVENI KOMPOSTERI
Ovakav tip kompostera možete sami napraviti kod kuće od drvenih letvica.

Kod izrade kompostera bitno je osigurati prozračnost, zbog čega se na komposteru ostavljaju šupljine od 1 do 3 centimetara tako da ne bi ispadao sadržaj iz komposta.

ldealne dimenzije kompostera su 80cm x 80cm x 80cm, ali one nisu strogo propisane tako da mogu biti i manje i veće.

Poželjno je da komposter bude postavljen na tlo, jer biootpad koji se nalazi u komposteru treba biti u kontaktu sa zemljom, zbog prirodnih procesa koji se događaju u njemu, kao i protoka vlage. Treba voditi računa da prostor za kompostiranje bude osiguran od vjetra i postavljen u polusjeni.

Kada je komposter postavljen, potrebno ga je napuniti sa 15-20 cm strukturnog materijala: grančica, lišća, sijena, slame…

ZAPAMTITE!

U kućnom otpadu biootpad ima težinski udjel oko 30-40%. Dakle, kompostiranjem se za jednu trećinu smanjuje kućni otpad.

Materijal za kompost nije poželjno stavljati u rupu, jer će zbog nedostatka kisika doći do razvijanja neugodnih mirisa i truljenja. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Kompost nikako ne smijemo stavljati na beton ili kamenu podlogu. Kompostnu hrpu možete početi formirati bilo kada.


Komunalno poduzeće d.o.o.